Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji (NKEU) za Poglavlje 35, kao i druge organizacije civilnog društva osudile su danas javne nastupe ministra unutrašnjih poslova Srbije, Aleksandra Vulina u kojima Albance naziva „Šiptarima“. Pozvali su državno rukovodstvo da reaguje, osudi upotrebu govora mržnje i usprotivi se upotrebi ove reči.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije, Aleksandar Vulin, prošlog petka je u svom obraćanju medijima u više navrata upotrebio reč „Šiptar” referišući se na Albance, a njegova izjava objavljena je na zvaničnom sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.
Vulin je tada, komentarišući izjavu kosovskog premijera, Aljbina Kurtija, da svet treba da „obuzda predsednike Srbije i Rusije“, kazao da je Aleksandar Vučić predsednik svih Srba, a da „mali Kurti nije čak ni predsednik svih Šiptara na Kosovu“.
Šest dana kasnije oglasilo se više organizacija civilnog društva koje su osudile navode srpskog ministra.
Zasebnim saopštenjem oglasila se Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 35, a potom i četrnaest organizacija civilnog društva sa Kosova i iz Srbije.
Najoštrije osuđujemo javne istupe ministra Aleksandra Vulina u kojima kontinuirano naziva Albance “Šiptarima”, vređajući dostojanstvo albanske nacionalne manjine i albanskog naroda u celini, oglasila se Radna grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 35.
Poručuju da se ovakvim izjavama visokog funkcionera Srbije ruši dostojanstvo institucija, a pre svega Ministarstva unutrašnjih poslova na čijoj zvaničnoj stranici je objavljen govor Vulina.
„Uprkos zastoju dijaloga između Beograda i Prištine, neprimerenim porukama koje dolaze od aktuelne vlasti u Prištini, ali i korišćenju uvredljivih termina u političkom prostoru zemalja u regionu, to ni na koji način ne opravdava otvoreni diskriminatorni jezik kojim ministar Vulin kao predstavnik javne vlasti krši domaće i međunarodne prakse. Obaveza svih javnih poslenika, a posebno nosioca javnih funkcija je da poštuju zakone, norme, dostojanstvo svih, kako većinskog naroda tako i nacionalnih manjina, kao i da podstiču toleranciju, kulturu dijaloga i politike pomirenja“, ocenjuju iz Radne grupe.
Ujedno su pozvali predsednicu Vlade i predsednika Srbije, kao glavnog pregovarača u dijalogu Beograda i Prištine da se izjasne o, navode, otvorenim oblicima diskriminacije i govora mržnje prema Albancima „koji trajno vulgarizuju i primitivizuju politički prostor u zemlji“, i osude isti.
„Neprimerenim izjavama ministra Vulina čini se nenadoknadiva šteta ne samo u domaćoj javnosti, već dijalogu Beograda i Prištine, srpsko-albanskim odnosima i regionalnoj i međunarodnoj reputaciji zemlje. Na kraju, šalje se poruka da ne postoji iskrena želja političke elite u Srbiji da dođe do pomirenja i trajnog kompromisnog rešenja u vezi sa statusom Kosova i Metohije“, naveli su.
„Javnim funkcionerima koji koriste jezik mržnje nije mesto na vlasti“
U međuvremenu se oglasilo više od 10 organizacija civilnog društva sa Kosova i iz Srbije, koje su takođe osudile govor mržnje Aleksandra Vulina na račun Albanaca. Oni su ujedno uputili poziv Vladi Srbije da reaguje, osudi upotrebu govora mržnje i usprotivi se upotrebi reči „Šiptar“.
Ove organizacije su podsetile na to da je srpsko pravosuđe 2018. godine utvrdilo da je reč „šiptar“ uvredljiva i označena kao govor mržnje.
„Uprkos tome, ministar Vulin je tu reč aktivno i dosledno koristio kada je reč o Albancima i nastavlja da to čini bez ikakvih posledica po njegov položaj u Vladi Srbije. Javnim funkcionerima koji koriste jezik mržnje nije mesto na vlasti“, poručili su.
Ocenjuju i da govor mržnje podriva širenje evropskih vrednosti u našim društvima, uključujući normativni okvir o ljudskim pravima, vladavinu prava i funkcionisanje demokratskog i tolerantnog društva.
„Kada visoki državni zvaničnici koriste govor mržnje za targetiranje određene etničke grupe, to može imati razorne posledice, jer podstiče diskriminaciju, etno-političku radikalizaciju i potencijalno dovodi do nasilja. Retorika koju je ministar Vulin koristio u svom govoru je ista retorika koju su mediji i zvaničnici koristili tokom devedesetih godina za dehumanizaciju albanskog stanovništva i podsticanje maltretiranja, kršenja ljudskih prava i na kraju ratnih zločina na Kosovu“, ocenile su organizacije civilnog društva.
Ujedno poručuju da ovakav govor mržnje ohrabruje one koji „rade protiv mira i normalizacije odnosa“ između Beograda i Prištine, kao i protiv evropske budućnosti zemalja u regionu.
Ovo nije prvi put da je Aleksandar Vulin na meti kritika zbog upotrebe reči „Šiptar“.
Neretko je na to u prošlosti ukazivao poslanik „Ujedinjene doline“ u prethodnom sazivu srpskog parlamenta,Šaip Kamberi (Shaip).
Кomentarišući navode da je naziv „Šiptar“ uvredljiv, Vulin je još 2021. godine kazao da u tome „nema ni mržnje, ni uvrede“.
„Vi se zovete Šiptari, ja vas sa poštovanjem tako zovem. Ako budete u svojoj gramatici i književnosti promenili ime države, naroda i počeli da se međusobno oslovljavate engleskom verzijom imena vaše zemlje, verovatno će i Srbi vremenom početi tako da vas zovu, ali do tada nema uvrede u reči Šiptar, jer je Šiptar sinonim za Albance i prestanite da nas učite kako da govorimo i pišemo“, kazao je Vulin 2021. godine Kamberiju.
Inače, kroz nekoliko sudskih predmeta u Srbiji, upotreba termina „šiptar“ je dokazana kao govor mržnje. Viši sud u Beogradu je prvostepenom presudom od 19. septembra 2018. godine u parničnom postupku Anite Mitić, kao tužilje, protiv izdavača “Informera” i Dragana J. Vučićevića, utvrdio da je objavljivanjem informacija u izdanju ovog papira u tekstu “Fašisti napadaju” povređeno pravo na zabranu govora mržnje iz člana 75. Zakona o informisanju.
“Termin ’Šiptar’ smatra se politički nekorektnim i uvredljivim sadržajem u srpskom jeziku za pripadnike albanske nacionalnosti koji žive na Kosovu i Metohiji”, navodi se u presudi Apelacionog suda.