Đukić: Nema sankcija protiv Rusije sve do situacije ili-ili

Kolumne i analize

Zvanični Beograd će pokušati, kao i do sada, da se tiho i neprimetno usaglašava sa spoljnopolitičkom pozicijom EU. U slučaju pozicije prema Belorusiji, odnosno postepenog uvođenja sankcija toj zemlji, nije prvi put da neko vreme javnost u Srbiji ne zna da je Srbija uvela sankcije, a i onda kada se saznalo premijerka je rekla da je to zbog EU i da se nada da nam to „Lukašenko neće zameriti“ – kaže Sofija Popović, novinarka European Western Balkans.

Komentarišući vest da se Srbija uskladila sa sankcijama koje je Evropska unija u aprilu uvela Belorusiji zbog „situacije u Belorusiji i umešanosti Belorusije u rusku invaziju na Ukrajinu“, Srećko Đukić, bivši ambasador Srbije u Belorusiji ističe da nije bilo više prostora za manevar.

„Đavo je došao po svoje, i morale su se uvoditi sankcije najbližem i najdražem političkom partneru, među kojima postoji najdublje razumevanje i isto takva podrška – Vučića i Lukašenka. U neku ruku te sankcije i danas donekle zadovoljavaju potrebe Brisela, što gaji nade nađe da će uskoro tako postupiti i u slučaku sankcija sa Rusijom“ kaže Srećko Đukić.

Na pitanje da li bi se moglo da se Srbija postepeno usklađuje sa restriktivnim merama koje je EU protiv ruskih zvaničnika i pojedinaca povezanih sa režimom Vladimira Putina, Sofija Popović kaže da je njen utisak je da su sve oči uprte u naredne korake Srbije po pitanju sankcija Rusiji i da je zbog toga na neki način Srbija uspela da sebe stavi u centar sukoba sa kojim nema nikakve veze i u kom ne učestvuje.

„Zato ukoliko se u nekom trenutku uvedu neke restriktivne mere koje se odnose na Rusku Federaciju, mislim da će to biti teže sakriti nego što je bio slučaj sa sankcijama Belorusiji. Ne bih bila iznenađena ako bi to pre srpskih, objavili evropski zvaničnici, ali u svakom slučaju to neće moći da prođe ispod radara javnosti više od mesec dana kao što je to bio slučaj sa Belorusijom. Predsednik Srbije će to sigurno pokušati da relativizuje i da proruski orijentisanom javnom mnjenju predstavi kao nešto što ne ugrožava na bilo koji način interese Srbije i odnose sa Rusijom“ ističe ona.

Srećko Đukić kaže da je Srbija pre vlasti SNS, redovno usaglašavala svoje spoljnopolitičke korake sa Briselom, istina sa određenim kašnjenjem, ali, napominje on, sa strane EU nije bilo prigovora.

„Pod vlašću Aleksandra Vučića Srbija je prvo odbijala da prati restriktivne mere Unije. Međutim, pritisnuta uslovima i ograničenjima Evropske komisije, a zatim sankcijama Rusiji za događaje u Ukrajini 2014, srpska vlada bila je prinuđena da za događaje u 2020. godini, u Belorusiji, uvede određene sankcije, uprkos veoma bliskim, savezničkim odnosima Beograda i Minska, ličnim odnosima Vučića i Lukašenka. Međutim, specifična težina Rusije u srpskoj spoljnoj politici, i što treba naglasiti u unutrašnjoj je nemerljiva po svim parametrima ne samo sa Belorusijom Aleksandra Lukašenka, nego za sada i sa nizom drugih zemalja u EU ili van nje pa i samih Sjedinjenih Američkih Država“ kaže on.

„Sve što se sa srpske strane radi prema Belorusiji praktično nije naišlo na osudu ni Minska ni Moskve, jer oni razumeju Beograd. Ali već dalje od toga, da se Rusiji mogu uvesti tiho sankcije, kazne, kako se kod nas doživljavaju, teško je praviti neke paralele a pogotovo da se nešto može uraditi tiho, iza nečijih ledja. Rusije nije Belorusija. Ona je kod nas objektivno iznad svih, na pijedastalu. Kako je detronizirati pitanje je koje kod nas nema javni diskurs. Ono što je jasno jeste da smo mi danas bliži uvođenju sankcija RF nego juče, da treba da počnu međudržavni razgovoru o ceni gasa i roku njegove isporuke, a pri tome je nemoguće da se ne pokrene pitanje sankcija Srbije prema Rusiji, pod pritiskom kolektivnog Zapada, i sankcija Rusije Srbiji, kao neumitni odgovor na naše sankcije. Vlada Srbije, kako sada izgleda, sve te poteze koji označavaju velike lomove na spoljnom i unutrašnjem planu, odlagaće do onog momenta dok on ne bude označavao: ili –ili“ zaključuje Srećko Đukić.

SourceDanas

Pročitajte više

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

Društvo i nauka