Srbija je jedna od država koja se u 2021. suočila sa brojnim izazovima iz oblasti ljudskih prava, zaključak je dela izveštaja koji je objavio američki Stejt department.
U dokumentu o Srbiji, koji obuhvata utvrđivanje stanja u znatnom broju oblasti, opisani su problemi zasnovani na, kako je navedeno u dokumentu, pouzdanim izveštajima.
„O ozbiljnim ograničenjima slobode izražavanja i medija, uključujući nasilje, pretnje i bezrazložna hapšenja i krivično gonjenje novinara, kao i brojnim delima ozbiljne korupcije u Vladi“, navedeno je u izveštaju Stejt departmenta.
Takođe, ukazano je i na krivična dela koja uključuju nasilje ili pretnje nasiljem prema osobama sa invaliditetom, kao i zločine, uključujući nasilje, protiv LGBTIQ populacije.
“Vlasti su preduzele mere da identifikuju, istraže, krivično gone i kazne zvaničnike koji su počinili kršenje ljudskih prava, kako u policiji tako i na drugim pozicijama u vladi, pošto su zloupotrebe obelodanjene. Ipak, brojni posmatrači veruju da su mnogi slučajevi korupcije, društvenog i porodičnog nasilja, napada na pripadnike civilnog društva i drugih zloupotreba ostali neprijavljeni i nekažnjeni”, ističe se u tekstu izveštaja.
U dokumentu se podseća se na ocenu izveštaja nevladine organizacije Fridom haus o zemljama u tranziciji kojom je Srbija označena kao hibridni režim i država u kojoj je stanje osnovnih sloboda i demokratskih institucija nastavilo da se pogoršava – bez znakova poboljšanja.
Pobrojava se i zaključak izveštaja organizacije Reporteri bez granica (RSF) iz 2021. prema kom je Srbija zemlja slabih institucija i ujedno plen lažnih vesti koje, kako navodi RSF šire senzacionalistički mediji uz podršku vlasti.
Primećeno je i da su vlasti Srbije iskoristile pandemiju kovida 19 da ograniče slobodu medija.
„Tabloidi su nastavili da budu popularan i moćan kanal dezinformacija. Brojne njihove mete bili su lideri opozicionih partija, građanski aktivisti i nezavisni novinari. Analiza koju je u aprilu 2021. objavio beogradski portal za proveru činjenica Raskrikavanje pokazuje da je pet velikih beogradskih tabloida objavilo ukupno 1.172 lažnih, neosnovanih ili manipulativnih vesti na naslovnicama tokom 2020. Za neprofesionalno novinarstvo nije bilo delotvornih sankcija“, konstatovano je u izveštaju Stejt departmenta, prenosi Glas Amerike.
U dokumentu su prenesni i podaci Nezavisnog udruženja novinara Srbije o registrovanih 95 napada na novinare tokom 2021. godine.
U izveštaju se navodi da su predstavnici vlasti, tokom 2021. dobijali daleko više prostora u medijima od opozicionih političara.
„Prema podacima nevladine organizacije Biro za društvena istraživanja većina medija je otvoreno bila na strani vlade u izveštavanju, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić je pozitivno predstavljen u 85 odsto svojih nastupa. U petomesečnom periodu, na primer, Vučić je u glavnoj informativnoj emisiji Radio-televizije Srbije dobio pet sati izveštavanja, dok je devet najvećih opozicionih partija dobilo ukupno devet minuta, ocene su analitičara koje je preneo nezavisni list Danas“, piše u izveštaju.
Takođe, kako je ukazano, tokom godine je nekoliko medija objavljivalo tekstove u kojima su brojni novinari aktivisti nevladinih organizacija i predstavnici nezavisnih institucija optuživani da su državni izdajnici koji pokušavaju da sruše ustavni poredak.
U dokumentu se iznosi i podatak nevladine organizacije Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) da 65 odsto građana Srbije veruje da je u zemlji veoma izražena korupcija i da je država neefikasna u borbi protiv korupcije.
Navodi se da je politički pritisak na pravosuđe i dalje zabrinjavajući i ukazuje na izveštaje o pritisku Vlade na ličnosti koje su kritikovale pravosuđe.
U izveštaju se ujedno navodi da je, prema podacima Komesarijata za izbeglice i migracije Srbije (KIMS), tokom 2021. godine u Srbiji boravilo 196.140 raseljenih lica sa Kosova – uglavnom Srbi, Crnogorci, Romi, Egipćani, Aškalije, Goranci i Bošnjaci koji su napustili Kosovo zbog rata 1999. godine.
Od ovih raseljenih lica, utvrđeno je da je više od 68.000 „izuzetno ranjivih“ i kojima je potrebna pomoć.
U izveštaju za Srbiju se takođe navodi da su Albanci bili izloženi diskriminaciji i nesrazmerno velikoj nezaposlenosti, kao i da je „pasivizacija adresa brojnih Albanaca“ iz tri opštine na jugu Srbije dovela do gubitka ličnih dokumenata i pristupa zdravstvenim, obrazovnim i socijalnim uslugama.
Ujedno se konstatuje da je, prema izveštaju Saveta Evrope, upotreba govora mržnje u porastu, a da su mnogi političari i zvaničnici su koristili „uvredljiv i zapaljiv jezik“.
Precizira se da su Romi, Albanci i Hrvati najčešće bili na meti govora mržnje i diskriminacije, da tužioci često ne prepoznaju govor mržnje, kao i da regulatorna tela odbijaju žalbe građana.
Podseća se i da je Ministar unutrašnjih poslova, Aleksandar Vulin, nastavio je da javno koristi pežorativni izraz za Albance – „Šiptari“.
Stejt department u izveštaju skreće pažnju na zaključak aktivista za zaštitu ljudkih prava i nevladinih organizacija na nedostatak efikasnog parlamentarnog nadzora bezbednosnih službi.
„Stepen nadzora vlasti nad pritavnim komunikacijama je nepoznat. Aktivisti civilnog društva i nezavisni novinari ukazali su na znatan nadzor objava građana, novinara i aktivista na društvenim mrežama – koji su kritični prema vladi“, notirano je u dokumentu.