Kopredsedavajući Saveta Igmanske inicijative Aleksandar Popov izjavio je da Srbija i Hrvatska ne doprinose stabilizaciji prilika u Bosni i Hercegovini, kako bi postala funkcionalna država i servis svih svojih građana i ocenio da prisustvujemo najvećoj krizi od okončanja ratova iz devedesetih godina 20. veka.
„Umesto toga, manje ili više otvoreno podržavaju lidere dva konstitutivna naroda, koji svojim postupcima dovode Bosnu i Hercegovinu na ivicu raspada. U tome je najekstremniji Milorad Dodik, ali se ni predstavnici ostala dva konstitutivna naroda ne mogu abolirati od odgovornosti za ovakvo stanje“, rekao je Popov.
Ocenio je da se stiče utisak da smo „svedoci okončanja nezavršenog rata iz devedesetih i Karađorđeva 2 na delu“.
„Tome umnogome doprinose i izjave pojedinih političara i analitičara sa strane da je jedino pravo rešenje da se kroz rasparčavanje ove zemlje dođe do stvaranja velike Srbije, velike Hrvatske, a posledično tome i do velike Albanije. Pri tome se ispušta iz vida da se ovakva teritorijalna prekrajanja, posebno na ovako trusnom području, ne mogu desiti bez većeg dar-mara u regionu, koji bi se mogao proširiti i van njega“, kazao je Popov.
Govoreći o čestoj pojavi murala kojima se slavi nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske, general Ratko Mladić koji je osuđen za ratne zločine, Popov je rekao da je to „samo slika i prilika naprednjačke vlasti u Srbiji“.
„U Srbiji se od parole ‘svi Srbi u jednoj državi’, lansirane tokom devedesetih godina 20. veka kao deo državne politike, a koja je doprinela krvavom raspadu tadašnje Jugoslavije, u novije vreme došlo do koncepta srpskog sveta koji sve agresivnije, posebno u ovoj godini, promovišu pojedini državni zvaničnici. Sve učestalije promovisanje ovog koncepta, kao i aspiracije prijema Republici Srpskoj koje otvoreno pokazuju pojedini zvaničnici iz Srbiji, unose dodatnu nestabilnost u i inače nestabilni region“, ocenio je Popov.
Prema njegovim rečima, region je ponovo došao u žižu pažnje kako Evropske unije, tako i Sjedinjenih Američkih Država, zbog nestabilnosti, ali i zbog sve većeg uticaja koji na postjugoslovenskom prostoru „već uveliko“ ostvaruju Rusija, Kina i Turska.
On je ocenio da su negativna zbivanja na unutrašnjem planu u zemljama regiona, kao i sve prisutniji uticaj Rusije, Kine i Turske rezultat dugogodišnjeg odsustva EU, kao i jasne evropske perspektive za zemlje Zapadnog Balkana.
Popov je rekao da je EU zasićena zbog ranijeg prijema bivših socijalističkih zemalja, od kojih su mnoge nakon prijema postale visoko korumpirane i u kojima su na vlast došli autoritarni režimi koji potiru evopske vrednosti u oblasti vladavine prava i nezavisnih institucija.
„Međutim, ovo odlaganje prijema je opravdanje za neke od režima u regionu da mogu da kažu građanima – eto mi se trudimo da uđemo u EU, ali nas oni ne žele u svom članstvu. I onda time opravdavaju svoje simuliranje reformi umesto pravih reformi po evropskim standardima“, kazao je Popov.
Popov je ocenio da je i u Hrvatskoj, kao i u Srbiji, na delu revizija, tačnije falsifikovanje dela istorije koji se odnosi na Drugi svetski rat.
„Često se relativizuje, a gdekad i poriče zločinački karakter ustaštva, a prećutkuje značaj antifašističkog pokreta i borbe u Hrvatskoj. Iz novije istorije, slično kao i u Srbiji, političari često biraju delove za koje ocene da su im korisni za homogenizaciju biračkog tela u dnevnoj politici. Posebno loša poruka je često isticanje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’“, rekao je Popov.
On je kazao da je administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena na važne funkcije u regionu postavila ljude koji imaju veliko iskustvo sa Zapadnim Balkanom i izrazio nadu da se to sve neće završiti „samo sa pretnjama kao do sada“, nego da će se izaći sa konkretnim planom i merama za rešavanje krize, koja je najteža od završetka ratova iz devedestih na ovim prostorima.