Velika britanska studija o kombinaciji vakcina protiv kovida-19 pokazala je bolji imunski odgovor kod pacijenata koji su primili prvu dozu vakcine AstraZeneke ili Fajzer/Bajonteka, a devet nedelja kasnije dozu vakcine kompanije Moderna.
„Ustanovili smo da je u celome svetu imunoreakcija na kombinaciju vakcina zaista dobra, zapravo je viša od praga postavljenog kod dve doze vakcine AstraZeneke“, rekao je Rojtersu Metju Snejp, profesor na Oksfordu koji stoji iza istraživanja pod nazivom Com-COV2.
„Rezultati koji idu u prilog fleksibilnoj primeni vakcina daju nadu siromašnim državama koje će možda biti primorane da kombinuju vakcine različitih farmaceutskih kompanija u prvoj i drugoj dozi, ako im ponestane zaliha“.
„Mislim da će podaci iz ove studije biti posebno zanimljivi zemljama sa niskim i srednjim dohotkom u kojima se stanovnici još uvek vakcinišu prvim dvema dozama“, rekao je Snejp i dodao:
„Želimo da kažemo da ne morate čvrsto da se držite pravila o primanju vakcina istog proizvođača kada dobijate drugu dozu i da je u redu primiti različite vrste vakcina, naročito ako to ubrzava program vakcinacije“.
Ako primite nakon AstraZenekine vakcine dozu Moderne ili Fajzera u organizmu će se pokrenuti proizvodnja većeg broja antitela i bolji odgovor T ćelija u poređenju sa vakcinacijom dvema dozama AstraZenekinom vakcinom, objasnili su naučnici sa Univerziteta Oksford.
Studijom sprovedenom na 1.070 dobrovoljaca ustanovljeno je i to da se vakcinacija Fajzer/Bajontekovom vakcinom, nakon koje je usledilo vakcinisanje Moderninom vakcinom pokazalo boljom u odnosu na dve uobičajene doze Fajzer/Bajontekovom vakcinom.
Vakcinacija Fajzer-Bajontekovom pa Novavaksovom vakcinom podstaklo je proizvodnju većeg broja antitela u poređenju sa vakcinacijom dvema dozama vakcina AstraZeneke, tvrde naučnici.
Rezultati studije Univerziteta u Oksfordu, koji su objavljeni u medicinskom časopisu „Lancet“, ne izazivaju zabrinutost kada je u pitanju bezbednost.
Mnoge zemlje su pribegavale kombinovanju različitih vakcina i pre nego što su objavljeni pouzdani podaci o tomu, jer su se siromašne države suočile sa rastućim brojem zaraženih, sa malim zalihama vakcina i sporim procesom vakcinacije zbog bezbednosnih razloga.
Dugotrajnost zaštite koju nude vakcine je pod nadzorom, a zbog porasta broja slučajeva zaraze razmišlja se i o dopunskim dozama. Nove varijante koronavirusa, među kojima su delta i omikron, povećale su pritisak za time da se kampanja vakcinacije ubrza.
„Rezultati istraživanja u sklopu kojih se kombinovanje vakcina različitih tehnologija, Fajzerove i Modernine na bazi mRNK, vektorske vakcine AstraZeneke i Novavaksove vakcine na bazi inaktiviranog virusa, mogli bi da doprinesu novim pristupima imunizaciji protiv drugih bolesti“, rekao je Snejp.
Studija je pokazala i da je prva doza AstraZenekine vakcine nakon koje je osoba vakcinisana bilo kojom drugom vakcinom izazvala vrlo snažan odgovor organizma u skladu sa rezultatima istraživanja iz juna.
Svrha studije je bila da ukaže na to da kombinovanje, odnosno mešanje raznih vakcina nije bitno lošije od standardnog rasporeda vakcinacije.