Vlasti u Srbiji nisu izašle u susret poslednjim zahtevima Turske za izručenja gulenista i političkih optuženika u toj zemlji, pokazuju podaci Ministarstva spoljnih poslova.
Turske vlasti su od 15. jula 2016. godine, kada je izvršen neuspeo pokušaj puča u toj zemlji, pokrenule akciju hapšenja onih za koje su sumnjali da su bili upleteni u pokušaj puča, a veliki broj tih lica je izbegao u inostranstvo.
O najnovijoj akciji hapšenja mediji su izvestili 19. oktobra. Izveštaji navode da je tursko tužilaštvo naredilo hapšenje 158 osumnjičenih, uključujući 33 vojnika u aktivnoj službi, zbog navodne povezanosti s imamom Fethullahom Gulenom kojeg Ankara tereti da je odgovoran za neuspeli vojni udar.
Prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, koji su dostavljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE) Turska je od 15. jula 2016. do 20. januara 2021. godine podnela 16 zahteva za izručenje svojih državljana iz Srbije, od kojih je rešeno 15, a jedan predmet je još uvek u radu.
Ministarstvo je osim podataka o broju zahteva dostavilo i informacije zbog čega je Turska tražila ta lica, kao i kako je i u kojim slučajevima Srbija postupila.
Kroz Srbiju prolazi određeni broj državljana Turske koji su interesantni turskim vlastima, kako onih koje dovode u vezu sa pomenutim pokušajem puča, tako i kurdskih aktivista.
Izručenje odobreno za pet lica
U odgovoru Ministarstva pravde za RSE navedeno je da je izručenje odobreno za pet lica i da su svi oni isporučeni Turskoj.
Samo jedna osoba je tražena radi izdržavanja kazne zatvora zbog krivičnog dela naoružana organizacija. Pretpostavlja se da je reč upravo o Kurdu Dževdetu Ajazu koji je u Turskoj osuđen na 15 godina zatvora zbog rušenja ustavnog poretka.
Tadašnja ministarka pravde Nela Kuburović je odluku Srbije pravdala time da je preporuka Komiteta UN protiv torture stigla nakon donošenja odluke o izručenju.
Komitet UN je preporučio Srbiji da se uzdrži od izručenja jer postoji rizik da bi Ajaz mogao biti izložen torturi u matičnoj zemlji.
Ostala četiri lica izručena su za dela koja nemaju veze sa politikom, odnosno zbog ubistava, trgovine opojnim drogama, krijumčarenja, silovanja. U četiri slučaja izručenje odbijeno
Tako je izručenje odbijeno za lice koje je traženo radi krivičnog gonjenja zbog „pripadnosti terorističkoj organizaciji PKK-KCK“ pošto se radi o političkom krivičnom delu, a to lice ima status izbeglice u Italiji.
KCK je krovna grupa koja uključuje militantnu grupu PKK (Kurdistanska radnička partija), PID (Demokratska unionistička partija Kurda u Siriji), PJAK (Partija za slobodni život Kurdistana) i PCDK (Kurdistanska partija demokratskog rešenja).
PKK je 1984. godine pokrenula separatističku pobunu na jugoistoku Turske, a Turska, Sjedinjene Države i Evropska unija imenuju PKK kao terorističku grupu.
Srbija je izručenje odbila i u slučaju traženja lica za izdržavanje zatvorske kazne od 6 godina i 3 meseca zbog krivičnog dela članstva u naoružanoj terorističkoj organizaciji. Za ovaj slučaj je navedeno da pravosudni organi Turske nisu dostavili presudu, kao i da traženo lice ima status azilanta u Austriji.
Srbija nije deportovala kurdskog aktivistu i turskog državljanina S.O. u Tursku koji je u toj zemlji osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
Prethodno je Evropski sud za ljudska prava zatražio od Srbije da ovaj turski državljanin ne bude deportovan dok se ne proceni njegov slučaj a u interesu pravilnog vođenja postupka.
Tako se nije ponovila situacija iz decembra 2017. godine kada je Srbija izručila Turskoj Kurda Dževdeta Ajaza i pored preporuke Komiteta UN protiv torture da se Beograd uzdrži od izručenja jer postoji rizik da bi mogao biti izložen torturi u matičnoj zemlji.
Turske vlasti su nakon neuspelog pokušaja državnog udara 15. jula 2016. od određenih zemalja tražila izručenje takozvanih gulenista, ljudi koje je označila kao sledbenike turskog imama u egzilu u SAD Fetulaha Gulena (fotografisan u njegovom domu u Pensilvaniji, SAD, 2017 godine)