Sabadoš: I u Srbiji internet prepun antisemitizma

Porast antisemitizma u Srbiji, posebno tokom pandemije koronavirusa, tokom koje se mržnja i netrpeljivost prema jevrejskoj zajednici širi najviše putem društvenih mreža, navodi se u godišnjem Izveštaju Stejt departmenta o stanju verskih sloboda, a primećuju ga i čelnici jevrejske zajednice

Kolumne i analize

Izveštaj Stejt departmenta o stanju verskih sloboda u svetu u delu o Srbiji upozorava na porast antisemitizma kao i na brojne antisemitske incidente koji su zabeleženi u Srbiji.

Jedan od njih, koji se posebno ističe u izveštaju, zabeležen je u Novom Sadu, u februaru prošle godine, kada su nepoznate osobe ispisale antisemitske poruke i nacističke grafite na više zgrada.

Takvih i sličnih incidenata u Srbiji je u periodu od 2009. i 2019. godine bilo ukupno 30, prema izveštaju Agencije Evropske unije za osnovna prava, objavljenom u septembru, a koji je i Stejt department uzeo u obzir.

Od 30 antisemitskih incidenata, samo je 11 rezultiralo krivičnim prijavama, preneo je Stejt department.

Zvaničnici jevrejske zajednice u Srbiji, izvestili su Stejt department o rastu antisemitizma na društvenim mrežama kao i da je antisemitska literatura i dalje dostupna u nekim knjižarama.

Robert Sabadoš, predsednik Saveza jevrejskih opština u Srbiji, kaže da se nada da će se ovakav trend smanjiti sa završetkom pandemije i normalizacijom života.

„Internet je prepun antisemitskih izjava i to su stvari koje uznemiruju svakog, to se ne odnosi samo na Jevreje. Ako pokažeš prst prema nekome on postaje neprijatelj. To pripisujem uticaju pandemije, to što smo bili zatvoreni i okrenuli se mrežama koje obezbeđuju anonimnost, tu neki nekontrolisani porivi izbijaju na površinu. Smatram da će se sa otvaranjem i normalizacijom života smanjivati i ta tenzija i ljutnja, to će se kanalisati na druge načine“, naveo je Sabadoš.

Stejt department je registrovao u svoj izveštaju i da je Parlament Srbije u februaru usvojio zakon o osnivanju memorijalnog kompleksa na Starom Sajmištu, mestu koncentracionog logora iz Drugog svetskog rata u Beogradu.

Zakonom je, navodi se, i drugi bivši koncentracioni logor u Beogradu, Topovske Šupe, postao spomen obeležje.

U izveštaju Stejt Departmenta podseća se da je Vlada Srbije u februaru usvojila radnu definiciju antisemitizma Međunarodne alijanse za sećanje na Holokaust.

SourceDanas

Pročitajte više

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

Društvo i nauka