Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u programima Radiotelevizije Srbije ima privilegovan položaj koji se izražava u minutima, dok se u komercijalnim televizijama sa nacionalnim pokrivanjem ta prednost izražava u satima, izjavio je predsedavajući Privremenog nadzornog tela za praćenje medija Rade Veljanovski.
Osvrćući se na Vučićevo naizmenično pojavljivanje u ulogama šefa države i predsednika Srpske napredne stranke, Veljanovski je ukazao da je to neprincipijelno i da ne proizlazi iz njegovih ustavnih nadležnosti, već predstavlja zloupotrebu položaja u vreme predizborne kampanje.
Privremeno nazdorno telo to, medjutim, ne može da sankcioniše, ali mediji ne smeju da pružaju privilegovan položaj nosiocima javnih funkcija, naglasio je on i upitao zašto mediji, pa čak i oni koji su malo više naklonjeni opoziciji, takođe dosta obimno izveštavaju o tim Vučićevim događajima.
S druge strane, Veljanovski smatra i da je ukrajinska kriza došla „vrlo povoljno sadašnjoj vlasti da potisne neke druge teme“ i napominje da sada skoro niko i ne pominje „onaj veliki bunt zbog ekologije i Rio Tinta“, koji je jedno vreme bio u centru pažnje javnosti.
Upitan da li je, u takvoj situaciji, opravdana bojazan da će izbori biti neregularni i pre nego što budu održani, on je u razgovoru sa Zoranom Sekulićem, odgovorio da su neregularnosti sada, ipak, znatno manje nego pre dve godine.
Što se tiče regularnosti, mnogo više možemo da konstatujemo neregularnost u periodu pre početka kampanje. Taj period sasvim sigurno nije bio regularan, „a ovaj period od kada su raspisani izbori može da dobije neku tanušnu prelaznu ocenu, ali sasvim sigurno i to mora da se ubuduće unapredi“, predočio je Veljanovski.
Prema njegovom tumačenju, situacija je sada ipak drugačija u odnosu na vreme kada su opozicione stranke odlučile da bojkotuju prethodne parlamentarne izbore, jer su, posle medjustranačkog dijaloga, sa i bez evroparlamentaraca, neke stvari počele da se menjaju i dešavaju se.
Uprkos tome, Veljanovski podseća da članovi Privremenog nadzornog tela od početka nisu imali iluzije da će moći drastično da poboljšaju izborne uslove, ali su smatrali da je dobro pokušati.
Upitan da li je Regulatorno telo za elektronske medije (REM) u službi predizborne kampanje vlasti, on je odgovorio da je u ovom trenutku veoma delikatno i teško govoriti o tome šta bi REM trebalo da radi.
S obzirom da su i predstavnici REM, zajedno sa predstavnicima opozicije, u sastavu Privremenog nadzornog tela, to bi onda, kako je objasnio, „naše medjusobne odnose dovelo u situaciju nemoguće saradnje“.
On je, na pitanje o odnosima sa predsednicom Saveta REM Oliverom Zekić, uzvratio da su se „od samog početka potrudili da mogu da saradjuju“ i da su ti odnosi „uzdržano korektni“.
Od početka januara, kada smo počeli da pratimo prisustvo opozicionih stranaka u javnim servisima i drugim televizijama, „uočili smo da ih ima vrlo malo, ali se već u drugom izveštaju pokazuje da ih ima više, u trećem izveštaju još više, dok je u četvrtom čak bilo više opozicionih stranaka nego stranaka vlasti, recimo u javnom servisu“, ilustrovao je Veljanovski.
Kako je dodao, u komercijalnim televizijama sa nacionalnim pokrivanjem, kao što su Pink, Hepi, B92 i Prva, stalno je mnogo više predstavnika vlasti, vladajućih stranaka i samih funkcionera vlasti, dok je u televizijama u kablu, poput N1 i Nova S, mnogo više opozicije.
„Razume se da sve to nije dobro, ali naša uloga je da to posmatramo, da o tome obaveštavamo javnost, da savetodavno delujemo, dajemo sugestije i vršimo pozitivan pritisak“, obrazložio je Veljanovski.