Stranke opozicije koje zagovaraju proevropsku budućnost Srbije smatraju da bi Evropska unija trebalo da zauzme oštriji stav prema vlasti u Beogradu, istovremeno izričući sve glasnije kritike na odnos Brisela.
„Mi se ne ljutimo na Evropsku uniju, nego je podsećamo da bi i u Srbiji trebalo da insistira na demokratiji i sopstvenim vrednostima“, kaže Borko Stefanović, zamenik predsednika opozicione Stranke slobode i pravde.
Objašnjavajući suštinu tih primedbi, Stefanović tvrdi da zvaničnici iz Brisela favorizuju vlast Aleksandra Vučića, predsednika Srbije i vladajuće Srpske napredne stranke, uprkos tome što Beograd slabo ispunjava obaveze iz agende za članstvo u EU.
„Kada dođu govore o neverovatnom napretku, fascinantnim reformama u vladavini prava, i slično. Pri čemu nijedna od tih pohvala nema bilo kakvog dodira sa realnošću u Srbiji“, naveo je Stefanović.
Ovakve navode zvaničnici Srbije iz redova vladajućih stranaka redovno odbacuju. Evropska komisija (EK) do zaključenja ovog teksta nije odgovorila na upit RSE za komentar na kritike opozicije u Srbiji.
Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji, ocenio je za RSE da ima opravdanog razloga za kritiku Evropske unije jer, kako je rekao, EU na Zapadnom Balkanu toleriše stabilokratiju, odnosno vladavinu „čvrstom rukom“.
„Evropska unija odaje utisak da je spremna da pregovara sa lokalnim moćnicima o sopstvenim temeljnim vrednostima kao što su demokratija, pluralizam i vladavina prava. Dakle, da se ovde preterano ne bave suštinom dok god je Zapadni Balkan koliko-toliko stabilan“, smatra Međak.
Kako kaže, to se ogleda i u usporavanju procesa evropskih integracija za zapadnobalkanske zemlje.
Narodna stranka i Stranka slobode i pravde bojkotovale su prethodne parlamentarne izbore 2020. godine, a kao osnovni razlog navele su da ne pristaju na nefer izbore.
U poslednjem godišnjem izveštaju Evropske komisije (EK) o napretku zemalja kandidata, koji je predstavljan početkom oktobra, opozicija u Srbiji pomenuta je u konstataciji da “političku situaciju u državi karakteriše odsustvo održive opozicije u parlamentu što ne pogoduje političkom pluralizmu”, dok su generalne ocene iz tog dokumenata da nije ostvaren napredak u reformi pravosuđa i stanju u medijima.
Međunarodna nevladina organizacija Fridom haus (Freedom house) početkom godine objavila je da je Srbija među 25 država sveta u kojima je u poslednjoj deceniji zabeležen najveći pad u oblasti političkih prava i građanskih sloboda. Po tom izveštaju, zemlje Zapadnog Balkana Srbija, Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija i Kosovo svrstani su u kategoriju delimično slobodnih država.