Drastičan skok, prema preliminarnim računicama Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu (Fronteks) zabeležen je i kada je reč o migrantima koji ilegalno ulaze u EU preko Zapadnog Balkana.
Kako se navodi u izveštaju, objavljenom u četvrtak, Fronteks je samo u julu registrovao 17.300 ilegalnih prelazaka granice, 33 odsto više nego istog meseca prošle godine i nešto više nego mesec dana ranije (14.600).
Centralnomediteranska ruta činila je najveći udeo ilegalnih prelazaka granice u julu, a sledila ju je zapadnobalkanska ruta. Podaci Fronteksa pokazuju da je od januara do jula otkriveno 22.600 migranata koji ilegalno ulaze u EU sa zapadnobalkanske rute, što je rast od 90% u odnosu na isti period 2020. godine. Samo u julu je otkriveno 3.600 ilegalnih prelazaka granica EU sa zapadnobalkanske rute, za 67% više nego u julu 2020. Prema istim podacima, najveći broj ilegalnih prelazaka čine Sirijci i Avganistanci, a zatim Marokanci.
“Pritisak je na mađarskoj, na hrvatskoj i rumunskoj granici intenzivno, tako da jedan veliki broj ljudi i preko Rumunije ide s ciljem da dođe do šengenske zone, da prođe Mađarsku i nastavi put zapada EU. Najviše je Avganistanaca, a nije da zaostaju ni Sirijci, kojih ima nešto više od 20 odsto u celokupnoj populaciji izbeglica. To su većinom ljudi koji dolaze iz ratom razorenih zemalja i oni koji beže od sukoba i opasnosti po život, ne vidimo da se radi o ekonomskoj migraciji, barem ne u radu sa ljudima do kojih mi dođemo kroz naš rad na terenu”, navodi direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović.
Kako kaže, ono što zabrinjava jeste “nasilje duž granica sa Evropskom unijom” i u tom smislu napominje postupke mađarske, hrvatske i rumunske policije.
“Srbija tu definitivno ne može ništa mnogo da preduzme, a da ima efekta. Jedino što je njena budućnost je da je ona tampon zona i da će ona to biti nezavisno od njenog ponašanja jer je ona između jednog velikog aktera – Evropske unije i svih ostalih južnih susednih zemalja, koje ne žele da sarađuju po ovom pitanju”, napominje on.
Prema rečima Đurovića, već nekoliko meseci unazad, primetan je priliv avganistanskih izbeglica, pre svega u Tursku. Ipak, napominje da je teško poverovati da će Evropa dopustiti ponavljanje scenarija iz 2015. godine.
“Nekoliko meseci unazad primećujemo, u kontaktu sa našim kolegama iz Turske, da se tu povećava priliv avganistanskih izbeglica zbog cele situacije. Tako da naravno usled ovih dešavanja krenuće značajan broj ljudi da dolazi pre svega do Turske, a onda tu ostaje pitanje kako će Evropa reagovati. Teško je za poverovati da će Evropa dopustiti scenario kakav je bio 2015. godine i sve što su oni preduzimali od 2015. do danas upravo govori o tome da su se spremali za buduće takve situacije”, navodi on.
Najviše napora, kako dodaje, prvo će biti na grčkim ostrvima, ali i na kopnu na granici između Grčke i Turske.