Delta soj zarazniji, ali ne i opasniji

Kod delta soja koronavirusa pokazalo se da je za pedesetak procenata zarazniji od alfa soja, ali da, što se smrtnosti i težine kliničke slike nema bitnijih razlika, kaže virusolog i mikrobiolog Milanko Šekler.

Kolumne i analize

Šekler, međutim, kaže da se klinička slika ovog soja razlikuje od drugih po tome što je gubitak čula ukusa i mirisa mnogo ređi simptom bolesti i nalazi se tek na devetom mestu. Kada se zarazite delta sojem virusa on počinje glavoboljom, malaksalošču, grebuckanjem i bolom u grlu, kašljem i često – bez temperature – što do sada nije bio slučaj.

„Temperatura može da se javi ali ne u prvih nekoliko dana kada se uspostavlja dijagnoza, a ranije je bila neizbežna“, rekao je Šekler.

On je ipak naglasio da razlike u sojevima vakcinisanima i „daleko bilo novozaraženima“ apsolutno ne znače ništa jer su svejedno dobili koronavirus. Te razlike u sojevima imaju, kaže, značaja samo za struku – onima koji se bave filigranskim detaljima i razlikama koje mogu da se otkriju sofisticiranim tehnologijama kojima se ovladalo u nauci poslednjih desete godina. „To su samo fini, mali detalji koji ne treba nikoga da brinu preterano“, rekao je Šekler i istakao da se virus stalno menja i menjaće se, i to na svoju štetu mnogo češće nego u svoju korist.

To je, ističe Šekler, važno za stručnjake, a za građane je važno podstetiti da su epidemiološke mere i dalje na snazi, da se znaju i nisu ukinute. „One su ublažene u smislu kada je dozvoljeno okupljanje do 500 osoba, produžen rad lokala…To su stvari koje su se predstavile kao popuštanje mera, ali ono što nije ukinuto, a nije naglašeno – što smatram pogrešnim, je da kapaciteti u zatvorenom mogu da rade sa 50 odsto, da je četiri kvadrata po čoveku minimum, da moraju da se nose maske osim kad se konzumira hrana i piće, da maske moraju da se nose u svim zatvorenim prostorima i saobraćaju… – to nije ukinuto od Nove godine“, naglašava Šekler.

Kod delta soja, ističe, potrebno je da se unese mnogo manja količina virusa da bi se zarazili – kod alfe je to bilo 500 do hiljadu, a ovde stotinak virusnih čestica.

„Lakše se prenosi – a ako udahnete više virusnih čestica, brže dobijete i kliničke znake. Inkubacija je kraća ako ste uneli veliku količinu virusa u kratkom vremenskom periodu“, kaže.

On je kao ilustraciju naveo primer da je kod obične korone jedan zaraženi „nepuna dva čoveka zaražavao“, kod alfe je to „izašlo na troje“, a kod delte „između šest i sedam ljudi da može da zarazi na dan“.

SourceN1

Pročitajte više

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

Društvo i nauka