“Brošura je podeljena na dva dela – u prvom su dati neki osnovni podaci o tipovima vakcina koji su nama dostupni za izbor preko portala eUprave, a drugi, koji će možda biti i interesantniji našim građanima, sadrži pitanja koja su se najčešće javljala u praksi sa jasnim i jednostavnim odgovorima”, objašnjava Aleksandra Buha Đorđević iz Udruženja farmaceuta Beograd.
Brošura se može preuzeti na sajtu Farmaceutskog fakulteta, a distribuirana je i u apotekama.
Aleksandra Buha Đorđević ističe da je „izradu brošure iniciralo nekoliko regionalnih udruženja Srbije, kao i Savez farmaceutskih udruženja Srbije“.
„Samu brošuru izradili su profesori sa katedre za imunologiju i mikrobiologiju u saradnji sa Alimsom, a dizajn su uradili naši studenti iz Nacionalne asocijacije studenata farmacije. Celokupni rad je bio u potpunosti volonterski, proizvod našeg velikog entuzijazma i želje da pomognemo našim koleginicama i kolegama koji rade u praksi. Nekako se čini da su tokom trajanja ove pandemije farmaceuti bili ‘tihi heroji’, odnosno heroji iz senke, budući da su apoteke kao zdravstvene ustanove bile otvorene i tokom vanrednog stanja, a da su farmaceuti kao najdostupniji zdravstveni radnici bili izloženi velikom broju pitanja, a počela su da se tiču i vakcina“, kaže ona.
Dodaje da su, kad su videli brošuru, shvatili da je napisana jasnim jezikom.
„Odlučili smo da je učinimo dostupnom, prvo elektronski, a zatim uz podršku Ministarstva zdravlja i širom Srbije u apotekama. Brošura je podeljena na dva dela – u prvom su dati neki osnovni podaci o tipovima vakcina koji su nama dostupni za izbor preko portala eUprave, a drugi, koji će možda biti i interesantniji našim građanima, sadrži pitanja koja su se najčešće javljala u praksi sa jasnim i jednostavnim odgovorima“, kaže.
Jedno od pitanja je, navodi ona, „da li se sprovodi vakcinacija trudnica i dojilja“.
Docentkinja Brankica Filipić kaže da se čini da je najveća dilema povezana sa vakcinama – da li su dovoljno bezbedne.
„Volela bih da istaknem da se bezbednost vakcina procenjuje tokom kliničkih studija i da bi bila odobrena za primenu, mora ispuniti kriterijume bezbednosti. I nakon odobrenja budno se motri na vakcine, bilo koji nagoveštaj, sumnja o povezanosti sa nekom neželjenom reakcijom uključuje crveni alarm, kao što smo videli da je bio slučaj sa AstraZenekinom vakcinom. Evropska agencija za lekove i SZO su izašli s jasnim stavom da je korist od vakcine i dalje daleko veća nego bilo kakav rizik. Rizik od tromboze nakon prirodne infekcije je daleko veći, jasna su upustva i SZO i Evropske agencije za lekove da se nastavi sa vakcinacijom AstraZenekinom vakcinom“, kaže ona.
Govoreći o brzini vakcinacije u Srbiji, kaže da je utisak da građani koji su nestrpljivo čekali vakcinu su i pristupili vakcinciji čim su se stvorili uslovi za to.
„Neki odgovori mogu biti da možda određena grupa građana i dalje čeka da vidi kako će vakcine delovati sada kada se nalaze u primeni u našoj zemlji, možda je razlog i aktuelni talas, jer osobe koje su inficirane u tom trenutku nisu kandidati za vakcinu“, kaže ona.
Ističe da ne misli da je za edukaciju bilo kada kasno.