Bajden obrisao Trampov plan za ulaganje u Srbiju?

Američka međunarodna razvojna finansijska korporacija (DFC) otvorila je 22. septembra prvu evropsku kancelariju u Beogradu šaljući signal da će bar nešto od potpisanih projekata u Vašingtonskom sporazumu biti i realizovano i smatralo se, otvarajući širom vrata za američke investicije u regionu Zapadnog Balkana.

Kolumne i analize

U međuvremenu je u Beloj kući došlo do smene i umesto republikanca Donalda Trampa na mesto predsednika SAD došao je demokrata Džon Bajden.

Promena administracije značila je i promenu na politički postavljenim pozicijama, pa je 21. januara smenjen generalni direktor DFC-a Adam Boler koji je u septembru sa premijerkom Srbije Anom Brnabić potpisao zajedničku izjavu prilikom (onlajn) otvaranja kancelarije. Nedugo zatim, sa pozicije direktora kancelarije DFC u Beogradu povučen je i Džon Jovanović.

Ovo može biti i smena koju donosi promena vlasti, da se u međunarodnim medijima nije pojavila informacija da u Vašingtonu upravo traje diskusija da li će kancelarija u Beogradu uopšte nastaviti sa radom.

Da ovde ima nečeg potvrđuje i pismo Endija Zemenidesa, direktora Grčko-američkog saveta (HALC), upućeno krajem februara jednom od direktora DFC-a Dejvidu Marčiku u kome poziva ovu agenciju da ponovo razmotri posvećenost regionu Jugoistočne Evrope, kao i ideju o zatvaranju regionalne kancelarije u Beogradu.

U pismu koje su preneli grčki mediji Zemenides navodi da su američki interesi u regionu, pre otvaranja kancelarije DFC-a, bili unazađeni dok su istovremeno Kina i Rusija investirale u infrastrukturu u regionu.

„Ovo nije vreme da se stvara konfuzija u vezi posvećenosti SAD regionu. Rusiji i Kini jedino će ići u korist smanjenje prisustva DFC-a u regionu“, naveo je Zemenides dodajući da je pismo poslao na osnovu pouzdanih informacija iz Vašingtona da se razmatra ukidanje kancelarije u Beogradu.

Za Srbiju je  šta će biti sa kancelarijom DFC važno jer je njeno otvaranje tesno povezano s Vašingtonskim sporazumom, kojim su predviđena ulaganja u infrastrukturu, pre svega u autoput i prugu Niš-Priština, ali niz investicija u privatni sektor, kao i efekat privlačenja američkih investicija u region.

DFC je 2018. godine nastao sjedinjavanjem nekoliko državnih razvojnih agencija i raspolaže fondom od 60 milijardi dolara, a kreiran je sa ciljem da se suprotstavi kineskim investicijama u svetu.

U DFC-u u odgovoru na pitanje koje je Danas uputio, navode da je ova agencija posvećena podršci privatnih investicija u Srbiji, Kosovu i u širem regionu. DFC-a kaže da žele dalje da grade na nedavno obnovljenom Sporazumu o podsticanju investicija koji je DFC zaključio sa Srbijom i Kosovom. „Ostajemo posvećeni tome i želimo da nastavimo naš fokus koji je započeo prošle godine uspostavljanjem regionalnog prisustva DFC-a pri Ambasadi SAD u Beogradu. Pomažemo u ublažavanju uticaja Kovida 19 na Balkanu i Egeju sa fokusom na izgradnju ključne infrastrukture kako bi podstakli privredni rast. Takođe radimo na proširenju pristupa obnovljivim izvorima energije, tehnologiji i zdravstvenoj zaštiti, kao i na povećanju dostupnosti finansijskih usluga psoebno za mala preduzeća i žene preduzetnice“, navodi se u odgovoru koji je potpisao Dejvid Marčik, operativni direktor DFC-a.

SourceDanas

Pročitajte više

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

Društvo i nauka