Može li se Americi ponovo verovati?

Nakon početne euforije zbog pobede Džoa Bajdena nad Donaldom Trampom Evropljani su bili svedoci kako američka politika tone u antidemokratsko nasilje. Nedavno ispitivanje javnog mnjenja ukazuje da bi moglo proći dosta vremena pre nego što oni obnove poverenje u transatlantske odnose. O tome piše Karl Bilt za sajt projectsyndicate.org

Kolumne i analize

Uzdah olakšanja prostrujao je Evropom kada je postalo jasno da će Džo Bajden zameniti Donalda Trampa u Beloj kući. Novo vođstvo u Sjedinjenim Državama značiće da je na dohvatu ruke doba konstruktivne saradnje oko bilateralnih i globalnih tema, nakon četiri godine poremećaja u transatlantskim odnosima.

No, poslednjih je nedelja taj prethodni osećaj olakšanja ustupio mesto nervozi kako je američka politička scena tonula u nove dubine disfunkcionalnosti. Američke demokratske institucije oduprle su se napadima kakvi nisu viđeni još od Građanskog rata. Pohara Kapitola 6. januara, prenošena uživo šokiranom svetu, neće brzo biti zaboravljena. Mržnja i prezir prema demokratiji koje su pokazali pobunjenici neće nestati s Trampovim odlaskom. Milioni Trampovih sledbenika širom zemlje gajiće lažno verovanje da su izbori pokradeni.

Nakon Trampa američko društvo ostalo je duboko ranjeno, a Evropa s trajnim osećajem nervoze i zabrinutosti za budućnost dugogodišnjeg saveznika. Mnogo toga se promenilo od početka decembra, kada je Evropska komisija objavila dokument u kojem je izložila svoju viziju obnovljene saradnje EU i SAD-a: „U promeni administracije u Sjedinjenim Državama i potrebi da se osmisli svet nakon korone“, vođe Evropske unije videle su „priliku koja se pruža jednom u generaciji da se osmisli novi tranatlantski program za globalnu saradnju“.

Nade su bile velike. Bajden i njegov impresivan tim savetnika jasno su stavili do znanja da će dopreti do prijatelja i saveznika i da će se okrenuti neodložnim globalnim izazovima kao što su klimatske promene, opasnosti za javno zdravlje i uspon Kine.

Dubok skepticizam prema Americi

No, mada treba da ostanu spremne da odgovore na američki poziv, evropske institucije i vlade ne treba da pretpostave da će saradnja teći glatko; danas duvaju drugačiji vetrovi. Istraživanje javnog mnjenja u 11 država članica EU, koje je naručio Evropski savet za međunarodne odnose (European Council on Foreign Relations) pokazuje da se evropsko držanje prema SAD-u suštastveno promenilo tokom Trampovog mandata.

Najveći deo ispitanika u državama EU veruje da se američki politički sistem „slomio“, da se Evropa više ne može osloniti na SAD za svoju odbranu i da će Kina postati moćnija od Amerike za deset godina.

U zemljama u kojima je vršeno ispitivanje, 51 procenat građana ne misli da Amerika može prevazići unutrašnje podele i posvetiti napore rešavanju globalnih ključnih problema koji se tiču budućnosti Evrope. Iako, naravno, postoje razlike između zemalja, one su male. Čak i u Ujedinjenom Kraljevstvu, sa svojim „specijalnim odnosima“ sa Amerikom, 81 procenat ispitanika veruje da je američki politički sistem delimično ili u potpunosti „slomljen“. Samo u Mađarskoj i Poljskoj većina misli drugačije.

Nadalje, mada istraživanja pokazuju da se stav prema Kini zaoštrio širom Evrope, 60 procenata Evropljana smatra da EU treba da se drži podalje od kinesko-američkog rivaliteta. Samo 22 procenta ispitanih smatraju da Evropa treba da podrži SAD, dok šest procenata smatra da treba podržati Kinu.

Stavovi prema Americi mnogo su rezervisaniji nego u prošlosti, a poraslo je poverenje u sposobnost Evrope da oblikuje vlastitu budućnost (druga je stvar da li to odražava realnost). Taj jasan pomak u evropskim stavovima nije mogao doći u gore vreme.

Evropska nervoza

U svetu u kojem se menjaju odnosi između sila, hitno je potrebna saradnja SAD-a i Evropske unije. Nema mogućnosti da ijedna strana prevlada u globalnim izazovima ako ide sama. Tranatlantska veza temelj je na kojem moraju počivati šire mreže saradnje.

No, nervoza Evropljana nakon nedavnih događaja u Americi ne može tek tako biti odbačena. Ona će potrajati i imaće barem nekog uticaja na diplomatiju i kreiranje politike.

Neposredan rizik jeste da će američki politički metež ojačati one koji se već zalažu da Evropa prokrči vlastiti put, izgradi nove prepreke ili da se povuče iz sveta. Ako evropski tradicionalni i prirodni saveznik više nije pouzdan koja je druga mogućnost na raspolaganju? To se pitanje sada nadvija nad raspravama o evropskoj politici i strategiji.

Naravno, Bajden će širom najvećeg dela Evrope biti dočekan sa sveopštim slavljenjem. Međutim, biće potrebno mnogo više da se razreši pitanje da li je Tramp bio istorijska aberacija ili nagoveštaj onog što dolazi.

Kao takav, pomak u javnom mnjenju Evrope biće izazov kako za evropske tako i za američke vođe. Bajdenova administracija mora učiniti sve što je u njenoj moći da obnovi poverenje u američko društvo i kreatore politike u Americi, a evropske vođe moraju ubediti domaću skeptičnu publiku da treba podržati mere za obnovu transatlantskih veza.

Istraživanje javnog mnjenja koje je sproveo Evropski savet za međunarodne odnose ukazuje da je pred evropskim vođama izuzetno težak zadatak. No, neuspeh nije opcija. S novim vođstvom u Vašingtonu, vreme je da se osigura da se više nikad ne ponovi noćna mora protekle četiri godine.

Pročitajte više

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

Društvo i nauka