Uzbunjivači imaju zaštitu, ali prijave ostaju u fioci

„Imamo dosta prijava koje su ukazivale na korupciju, trošenje javnih sredstava, one su okončane zaštitom uzbunjivača od odmazde, ali postupci pred institucijama koje je trebalo da reaguju na sadržaj prijave, nisu dobili epilog“ kaže advokat Duško Kovačević.

Kolumne i analize

„Imamo situacije da se uzbunjivači vrate na radno mesto nakon otkaza ili premeštaja na niže plaćenu poziciju, ali se to dešava uz primenu privremene mere i mimo volje poslodavca. Za njih je najgore to što su zbog ukazivanja na neki vid kriminala ili zloupotreba izloženi odmazdi rukovodilaca, ostaju tako bez finansijskih sredstava, postaju ugroženi oni i porodice, ne mogu da uđu u pravnu borbu jer ona, osim ako se obrate „Pištaljci“, košta, ističe Kovačević koji u ime organizacije Pištaljka pruža bespravnu pravnu pomoć uzbunjivačima.

U najtežoj su situaciji su uzbunjivači koji se ne pozovu na Zakon o zaštiti uzbunjivača, jer ih on štiti od šikaniranja, a državni organ kome su se obratili obavezuje da ih izvesti o preduzetim merama u vezi sa prijavom, objašnjava Kovačević.

Kaže da postoje i primeri dobre prakse, i navodi saradnju tužilaštva u Novom Sadu sa uzbunjivačima, Marijom Beretkom i Zoranom Pandurovim. Oni su dobili zaštitu, ali je i na osnovu njihove prijave Tužilaštvo pribavilo dokaze, sprovelo istragu i sa nekima od okrivljenih sklopilo sporazum o priznanju krivice, dok se protiv ostalih sudski postupak i dalje vodi.

Profesor emeritus Fakulteta političkih nauka i predsednik UGS „Nezavisnost“ Zoran Stojiljković kaže da uzbunjivači po pravilu loše prođu, a da se retko desi da dobiju satisfakciju zbog otkrivanja.

„Stav javnosti, od uže sredine u kojoj rade pa do šire koja je institucionalni dizajn, slaba je podrška tim ljudima kao i što izostaje pomoć organa koji bi po funkciji morali da je pruže, jer se ne očekuje da uzbunjivač ima dovoljno pravnog znanja za borbu protiv pojava na koje ukazuje. Po pravilu, izostaje i podrška pravosudnih organa. Ako uz to i javnost mlako reaguje, okolina gleda da zažmuri i zaboravi da u svojoj sredini ima uzbunjivača, onda se širi uverenje da je pametnije gledati svoja posla“ kaže Stojiljković.

On naglašava da što je pojava na koju se ukazuje bliža privrednom ili političkom vrhu, jači je i otpor da se ona ispita i uspostavlja se dugotrajno stanje u kome odnos snaga ne dovodi do nekog trajnog rešenja.

SourceDanas

Pročitajte više

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

Društvo i nauka