Novinar i politikolog Boris Varga kaže da licitacija datumima početka sukoba u Ukrajini “nije Putinov stil”, ali da svaka licitacija izaziva sumnju. Bivši ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Đukić navodi da je sve “više igra ili pritisak da se pokuša da se diplomatskim sredstvima reši kriza”.
Politikolog i docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Stefan Surlić je mišljenja da se eventualni sukob ne isplati ni Rusiji, ni Ukrajini, ni zapadnim zemljama. A eventualni sukobi odraziće se i na Balkan, smatraju.
Napetost između Ukrajine i Rusije ne prestaje. Zapadni zvaničnici uvereni su da će Rusija uskoro izvršiti invaziju, dok zvanična Moskva to negira. Kijev poručuje da je spreman za rat i da će odbraniti svoju teritoriju. Bajden i Putin razgovarali su pre dva dana telefonom, ali bez konkretnih rezultata. Za to vreme zapadne ambasade nastavljaju evakuaciju osoblja iz Kijeva. Srpsko ministarstvo spoljnih poslova dalo je preporuku našim državljanima da razmotre boravak u Ukrajini i da održavaju veze sa našom ambasadom u Kijevu. Sve strane tvrde da se zalažu za kompromisno rešenje. Ako se svi zalažu za isto, zašto onda rešenja nema?
„Prateći Putinove akcije od 2008, kada je počeo petodnevni rat u Gruziji, simbolike radi, isto su bile Olimpijske igre u Kini, ali letnje, kasnije na Krimu je bilo iznenađenje za sve, kao i u Donbasu, rekli bismo da licitacija datumima nije Putinov stil. U Ukrajini ih nazivaju država pretnja, često kažu da je Rusija kao medved koji kreće šapom ako se oseti ugroženim“, rekao je Varga.
Srećko Đukić kaže da rat ne treba isključiti kao mogućnost. “On je moguć, ako pogledate sve šta se dešava oko Ukrajine, od naoružavanja, kretanje vojske sa obe strane, od velike vežbe sa Belorusijom, povlačenja diplomatskog personala. Ja ipak ne bih baš bio taj koji veruje da će rat biti 16. ili 17, ili ne znam kog datuma. Mislim da je to više igra ili pritisak da se pokuša da se diplomatskim sredstvima reši ta kriza”, kazao je Đukić.
Podseća da su poslednjih desetak dana Moskva i Kijev bili pod “pravom opsadom zapadnih diplomata i državnika”.
Sidro za političko rešenje je bačeno, ne vidim racionalne elemente u ruskoj strani da napadne, kazao je Đukić. “Ne vidim racionalni elemenat da Rusija napadne, recimo Kijev. Svako mora da računa koliko će tu biti žrtava, to bi bila humanitarna katastrofa. Sebe bi udaljila od onoga što je htela da postigne, Moskva traži garancije bezbednosti za sebe, a ona bi vojnom intervencijom sve te garancije pokopala”, ocenio je Đukić.
U Ukrajini, međutim, navodi Đukić, raste broj ljudi koji su za NATO. “Prema nekim prošlonedeljnim ispitivanjima, on je prešao 60 posto. Tu se igra vrlo složena igra. Ja razumem i Zapad, koji pokušava da licitira sa tim datumima, da bi učinio besmislenim Putinove zahteve, da ih svede u neke realnije okvire”, izjavio je Đukić.
O tome kako bi eventualna eskalacija sukoba u Ukrajini mogla da utiče na naš region, Surlić kaže da Srbija povlači poteze kao zapadne zemlje.
“Srbija uprkos bliskim odnosima s Rusijom, poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, upravo zbog Kosova. Preporukom građanima da ne putuju u Ukrajinu, Srbija povlači poteze kao zapadne zemlje. U političkom smislu mislim da će rasti pritisak na Stbiju da se opredeli da li je i dalje partner Rusiji, jer ne uvodi sankcije, a sa druge strane, da li poštuje integritet Ukrajine”, kazao je Surlić.
Đukić smatra da će Srbija naći način da “sedi na dve stolice”.
“Srbija se uvek nalazi korak više, da ostane uvek na dve stolice. Ta trenja koja se dešavaju, ona se snažno odražavaju na ekonomske odnose Rusije sa Zapadom i Zapada s Rusijom. Do ovih sankcija 2014. Rusija i Nemačka su imale 100 milijardi evra godišnje trgovine, ta trgovina je pala na skoro polovinu, i sada je glavni ekonomski partner Rusije – Kina, a prisustvo nemačkih firmi je skoro prepolovljeno. Danak ovoj politici jako plaća privreda Rusije i to nije ni čudo, što je njena stopa rasta oko tri posto godišnje, a to je za takvu zemlju jako malo”, kaže Đukić.
I Varga misli da će se kriza u Ukrajini odraziti na Balkan.
“Svakako da će se odraziti jednako kao na Evropu. Trans-atlanskim parterima je u cilju da potisnu ruski uticaj i iz Evrope i sa Balkana. Ja mislim da je to kraj sedenja na dve stolice, ali u tom diplomatskom smislu, u smislu pregovora Beograda sa Briselom. Radili smo analizu gde odnosi sa Rusijom mogu da ugroze zatvaranje barem četiri pregovaračka poglavlja Beograda sa EU”, navodi.
Moraćemo, dodaje, da računamo na usklađivanje svoje spoljno-političke i bezbednosne politike.
“Sve te vojne vežbe u kojima je Srbija učestvovala, evropski partneri će tražiti od Srbije da se izjasni, i ako je neutralna, da se tako i ponaša”, zaključio je Varga.