Indeks regionalne saradnje zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma, predstavljen u ponedeljak, merio je odnose u oblasti društva, pre svega akademske i univerzitetske zajednice, kao i odnose u oblasti privrede i politike.
Kako je ocenio kopredsedavajući Igmanske inicijative i direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov za poslednjih 20 godina napravljen je pun krug i od procesa normalizacije odnosa početkom ovog veka stvari su sredinom prošle decenije krenule nizbrdo.
Kvarenju atmosfere između četiri zemlje, po rečima Popova mnogo doprinose neodgovorne izjave zvaničnika koje zatim podgrevaju tabloidi, a jedna od tih izjava i ona ministra unutrašnjih poslova Aleksandra Vulina da je najznačajniji zadatak ove generacije da stvori srpski svet.
“Svako ko imalo politički razmišlja, ne mora čak ni politički, svestan je da prekrajanja granica na Balkanu ne može da bude bez onoga što smo videli devedesetih godina. Onoga što je Dobrica Ćosić rekao – ako ne možemo da živimo u miru, to je poruka bila kongresu srpskih intelektualaca uoči sukoba i BiH, hajde bar u miru da se raziđemo. Onda smo videli kao je izgledao taj mirni razlaz – evo još ne možemo sve žrtve da pobrojimo i još nisu svi gradovi zakrpljeni od ratnih dejstava”, rekao je Popov.
Predsednik Udruženja pravnika Crne Gore i kopredsedavajući Igmanske inicijative Branislav Radulović smatra da je jasno da se Balkan nalazi na početku devedesetih godina prošlog veka jer, kako tumači, regresivne politike vraćaju se na memorandume, izvorne Miloševićeve koncepte, ministre unutrašnjih, a ne spoljih poslova koji, kako precizira, degenerišu spoljnu politiku države.
“Ne možete se tako ponašati u regionu. U prvom redu imate sada, uslovno rečeno prosrpsku vladu u Podgorici i imate neuporedivo gore odnose na relaciji Podgorica-Beograd nego situaciju kada je bila Đukanovićeva vlada”, objasnjio je Radulović.
Aktivista za ljudska prava Milan Antonijević rekao da se politički odnosi četiri zemlje regiona dešavaju isključivo na multilateralnim sastancima, dok su bilateralni sastanci veoma retki, a profesor iz Sarajeva Nerzuk Ćurak, govoreći o odnosima akademija u regionu je istakao da Akademija nauka i umetnosti BiH ima dobre odnose sa crnogorskom i hrvatskom akademijom, dok sa Srpskom akademijom nauka i umetnosti nema saradnje zbog zvaničnog stava SANU da ne priznaje bosanski jezik.