Prema podacima Jukoma, žrtve napada su u 80 odsto slučajeva bile nevladine organizacije, 13 odsto pojedinci i u sedam odsto slučajeva neformalne grupe.
Za gotovo trećinu napada su odgovorni mediji. Pored elektronskih napada, zabeleženi su upadi u prostorije, fizički napadi i pretnje, navedeno je tokom predstavljanja izveštaja.
Kao najopasniji vid napada su okarakterisane pravne radnje, odnosno veliki broj prekršajnih postupaka vlasti, u čijem fokusu su bili članovi organizacija Ne davimo Beograd i Krov nad glavom i ekološki aktivisti.
Državni funkcioneri treba da prestanu da aktiviste označavaju kao izdajnike. Krivični postupci u kojima su branitelji ljudskih prava žrtve treba da se sprovode do kraja, rečeno je tokom prezentacije, uz poruku da država mora da dosledno poštuje postojeće propise, umesto selektivne primene zakona.