Pred sastanak šefova diplomatija EU o Zapadnom Balkanu

Srbija, „mala zemlja na rubu Evropske unije (EU), vodi ekumensku politiku vakcina koje deli sa susedima“, piše francuski list „Figaro“, dok analitičari i evropske diplomate u Briselu smatraju da je međunarodna politika Beograda na „vetrometini novog hladnog rata“ između Zapada i, na drugoj strani, Kine i Rusije.

Kolumne i analize

Nedavna rezolucija Evropskog parlamenta o kandidatu za članstvo u EU nema pravnu snagu, ali činjenica da se u tom dokumentu nešto izrazitije pozivaju vlasti u Beogradu da se priklone spoljnoj politici i sankcijama Unije protiv Rusije i Kine, jeste odraz „vetrometine novog hladnog rata“, saglasne su i diplomate u Briselu.

Svi mediji i analitički centri u EU dele ocenu da je krenula velika strategijska, industrijsko-tehnološka, trgovinska, pa i geopolitička bitka pre svega između Amerike predsednika Džoa Bajdena i sve moćnije Kine.

Vašington je zajedno sa posebno njoj bliskim političkim krugovima i vladama u Uniji krenuo u bitku protiv „sistemskog suparnika“ Kine, ali i Rusije koja je proglašena protivnikom, pa i neprijateljem na samoj granici evropskih partnera u NATO, što to treba da ojača atlantsko vojno savezništvo i vodeći upliv SAD.

Svakako o tome govore i novi pokušaji da se i ključno važna Srbija podstakne na brže reforme koje otvaraju put članstvu u EU, kada i Beograd mora obavezno prihvatiti spoljnu i bezbednosnu politiku Unije, dakle i sankcije i zaustavljanje, ako ne i baš uklanjanje uticaja i interesa Kine i Rusije na Zapadnom Balkanu.

Diplomate i analitičari istraživačkih centara u EU su saglasni u oceni da vraćanje na globalnu prevlast Amerike i Zapada jednostavno nije bar zasad moguće zbog narastanja novih ekonomskih i vojnih sila u svetu, ali i ekonomsko-finansijske krize koja je pogodila Zapad pre par godina, haotičnog rešavanja pandemije korona virusa, pogubnog iskustva EU i sveta s pređašnjom američkom vladom Donalda Trampa.

Evropska unija ne odustaje od toga da podrži ekonomsko i demokratsko preuređenje Zapadnog Balkana kako bi se tamošnje zemlje po usvajanju i uvreženju evropskih sistema vrednosti približile članstvu u klubu evropske zajednice naroda, jer time i želi da dokaže da je sposobna da reši probleme u svom „prednjem dvorištu“ i učvrsti stabilnost u Evropi, kažu analitičari i diplomate u Briselu.

I, što već neko vreme ponavljaju i oni u Uniji zaduženi za poslove s regionom, navode da je „zaista tačno, ali da opipljivo u to treba uveriti tamošnje ljude i političare, da Evropska unija u ekonomskom napretku, ljudskim pravima i slobodama, bezbednosti i stabilnosti može daleko više pružiti narodima na Zapadnom Balkanu, nego što im mogu ponuditi Kina i Rusija“.

U Luksemburgu će 19. aprila šefovi diplomatija EU ponovo razmatrati odnose sa Zapadnim Balkanom.

SourceBeta

Pročitajte više

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

Društvo i nauka