Ona je rekla da obe strane treba da shvate da je u njihovom interesu da postignu dogovor i da je EU spremna da moderira i pomogne. „Mi smo prilično ograničeni kada je reč o pritisku. Ukoliko neke partije odluče da organizuju paralelni dijalog, ili Srpska napredna stranka odluči da dijalog ne posmatra ozbiljno, mi ih ne možemo naterati da sednu za isti sto“, rekla je Fon Kramon.
Ona je navela da EU ima neke druge mehanizme na raspolaganju, pogotovo one koji se odnose na korišćenje predpristupnih IPA fondova, jer bi povlačenje novca za starteške projekte moglo da bude uslovljeno upravo time koliko Srbija napreduje u oblasti vladavine prava i demokratizaciji društva.
„U procesu pristupanja kriterijumi iz Kopenhagena su jasni – potrebna je funkcionalna demokratija. Problem demokratskog deficita mora biti razrešen pre prijema u EU. Izborni uslovi jednostavno nisu dovoljno demokratični, medijska slika nije pluralistička, ne postoji demokratska debata“, rekla je Fon Kramon.
Izvestilac iz senke za Srbiju Klemen Grošelj iz treće po snazi grupacije „Obnovimo Evropu“, koju čine stranke liberalne orijentacije, smatra da ne treba očekivati da će uspeh međustranačkog dijaloga postati deo formalnih uslova za Beograd na putu ka EU.
„Međustranački dijalog nije deo formlanih uslova na putu Srbije ka članstvu u EU, niti je deo pregovora Srbije i EU. Na neki način, on je lakmus papir i test za demokratski razvoj i napredak Srbije u širem procesu pristupanja EU. Na kraju krajeva, na sprskim vlastima je da izaberu koji put napredak žele – evropski ili neki drugi“, rekao je Grošelj.