Iako predstavnici nemačkih političkih stranaka ne sumnjaju u to ko će nakon izbora u Srbiji i dalje biti na vlasti, očekivanja od Beograda se menjaju: Vučić bi, kažu, trebalo jasno da se opredeli za evropske vrednosti.
U Srbiji se u nedelju 3. aprila održavaju parlamentarni i predsednički izbori, što je privuklo pažnju i nemačkih političara. Adis Ahmetović, izvestilac Bundestaga za Zapadni Balkan i poslanik vladajuće Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD), smatra da je najpozitivniji aspekt tih izbora činjenica da opozicija na njima učestvuje. „Mi to pozdravljamo, jer su nakon poslednjih izbora izostali svi oni osnovni mehanizmi neke parlamentarne demokratije – opozicija u parlamentu koja kontroliše rad vlade“, kaže Ahmetović za DW.
Socijaldemokratski političar naglašava da smo svedoci stvaranja nove politike prema Zapadnom Balkanu u kojoj će svaka od zemalja dobiti svoju ulogu. Ahmetović je, bez obzira na očekivanja da će aktuelni predsednik Aleksandar Vučić i nakon izbora ostati na kormilu Srbije, istakao da više neće biti posebnog tretmana koji je on imao tokom vladavine Angele Merkel.
On naglašava da cilj nemačke vlade mora biti da se sa svih šest zemalja Zapadnog Balkana razgovara ravnopravno na istom nivou. „Niko ne sme da ima neku posebnu ili specijalnu ulogu. To je za vreme Angele Merkel bilo malo drugačije“, sumira Ahmetović.
„Srbija mora da vodi računa o stabilnosti tako što će se pobrinuti za to da destabilizujući faktor u tim zemljama ne dolazi iz Srbije, jer svi ti sukobi u okolnim zemljama su na neki način povezani s njom“, rekao je Ahmetović.
Socijaldemokratski političar je istovremeno kritikovao odluku kosovskih vlasti da građanima koji imaju i srpsko državljanstvo ne omoguće učešće na tim izborima na samom Kosovu.
„Od Srbije očekujemo jasan stav kada je u pitanju spoljna politika. Beogradu bi trebalo da bude jasno da se ne može sedeti na dve stolice. Ovo je vreme pozicioniranja, a ne kompromisa“, rekao je Ahmetović.
Sličnog je mišljenja i poslanik Zelenih Anton Hofrajter. On u izjavi za DW kaže da Beogradu predstoji „težak put“ do Evropske unije. „Srbija mora hitno da se vrati na demokratski put i vladavinu prava. U to spada i neograničena osuda ruske agresije na Ukrajinu i svrstavanje u redove svojih evropskih partnera“, smatra Hofrajter koji se inače nalazi na čelu uticajnog Evropskog odbora Bundestaga.
No nisu samo stranke vladajuće koalicije složne u mišljenju da bi Srbija trebalo jasnije da artikuliše svoju privrženost cilju punopravnog članstva u EU. Jirgen Hart, predstavnik poslaničke grupe CDU/CSU zadužen u Bundestagu za spoljnu politiku, ukazuje da je ruski napad na Ukrajinu „prelomni događaj koji više ne mogu da ignorišu ni srpski političari“.
„Ako Srbija ozbiljno misli sa svojim ambicijama punopravnog članstva u EU, onda mora više nego uverljivo da se okrene od Putina i u potpunosti priključiti sankcijama EU“, smatra Hart.