Ministarstvo pravde Srbije tvrdi da ne poseduje detalje o izručenjima turskih državljana od 15. jula 2016. godine do 2020. godine. Kovačević: kao da hoće da sakriju podatke.
„Ovo ministarstvo ne poseduje dokument koji sadrži tražene statističke podatke, odnosno tražene informacije, tako da po zahtevu ne možemo pristupiti“, navelo je Ministarstvo pravde u odgovoru za Radio Slobodna Evropa.
RSE je u zahtevu za slobodni pristup informacijama od javnog značaja tražio odgovore na pitanja koliko je bilo zahteva Turske za izručenje i po kojem osnovu u periodu od 15. jula 2016. do 2020. godine. Tog datuma u Turskoj se dogodio pokušaj puča, a nakon neuspele smene vlasti veliki broj onih za koje je ta država smatrala da su učestvovali u akciji je izbegao u inostranstvo.
RSE je tražio i koliko je zahteva odobreno i po kojem osnovu su ta lica izručena, te koliko je zahteva odbijeno i koji je bio osnov za izručenje u tim slučajevima. Ministarstvo pravde je navelo da se ne radi o zahtevu u smislu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja već o dostavljanju statističkih podataka, te iznelo tvrdnju da takve podatke ne poseduje.
Međutim, isto ministarstvo je samo godinu ranije, u vreme prethodne ministarke Nele Kuburović, dostavilo redakciji RSE deo traženih podataka – o broju zahteva Turske po kojima je odlučivano.
Kako se navodi, od 2016. godine do 2020. rešeno je 15 zahteva Turske za izručenje državljana te zemlje. Od tog broja, dodaje se, pet ljudi je izručeno Turskoj, dok je 10 zahteva rešeno tako da nije dozvoljeno izručenje traženih lica, navelo je Ministarstvo pravde u odgovoru RSE 13. marta 2020.
Nakon toga, RSE je tražio dodatne podatke, a ministarstvo odgovorilo da ne poseduje ni one koje je prethodno dostavilo.
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka od ličnosti, postupajući po žalbi RSE, pobio je tvrdnju Ministarstva pravde da tražene informacije predstavljaju statističke podatke. On je utvrdio, nakon žalbe RSE od 5. februara, da su tražene informacije „nesumnjivo sadržane u dokumentima“ koji su u posedu ministarstva.
Poverenik, koji se stara o poštovanju Zakona o informacijama od javnog značaja, je takođe ocenio da javnost ima opravdani interes da zna informacije o izručenjima u Tursku.
Ministarstvo pravde obavestilo je RSE da nije u mogućnosti da postupi po rešenju Poverenika. Naime, ovo ministarstvo je ponovilo da je utvrđeno da se ne vodi evidencija o osnovama za izručenje i razlozima zbog kojih je ekstradicija odobrena ili odbijena, kao i da nema zakonsku obavezu da to čini. Navedeno je da bi postupanje po rešenju Poverenika podrazumevalo sačinjavanje novog dokumenta, angažovanje dodatnih resursa, opterećenje zaposlenih, ali i povlačenje velikog broja predmeta iz arhive uz tvrdnju da to nije u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.
U javnosti u Srbiji, sem jednog slučaja, nisu poznati druge ekstradicije Turskoj. Iz odgovora ministarstva se može zaključiti da je, pored slučaja Dževdeta Ajaza, toj zemlji izručeno još četvoro ljudi.
Na problem ekstradicije iz Srbije u Tursku pažnju javnosti je skrenuo slučaj izručenja turskog državljanina Kurda Dževdeta Ajaza u decembru 2017. godine. Srbija je Ajaza izručila i pored preporuke Komiteta UN protiv torture da se Beograd uzdrži od izručenja jer postoji rizik da bi mogao biti izložen torturi u matičnoj zemlji.
Ajaz je u Turskoj osuđen na 15 godina zatvora zbog rušenja ustavnog poretka.
Tadašnja ministarka pravde Nela Kuburović je odluku Srbije pravdala time da je preporuka Komiteta UN stigla nakon donošenja odluke o izručenju.
„Deluje kao da nadležni organi Srbije, pre svega Ministarstvo pravde koje je poslednja instanca u postupcima ekstradicije, pokušava da sakrije podatke, da je ljude koji su pobegli od progona u Turskoj Srbija izručivala po političkoj liniji“, ocenio je za RSE pravnik za ljudska prava Nikola Kovačević.
Kovačević, koji je bio angažovan kao pravni zastupnik na pojedinim predmetima u zahtevima Turske za ekstradiciju, upravo slučaj Dževdeta Ajaza pominje kao referencu za ovu svoju tvrdnju.
On dalje kaže da je nemoguće da Ministarstvo pravde nema podatke o broju donetih rešenja od strane ministra pravde kojima se u trećoj instanci donosi konačna odluka da li će neko biti izručen ili ne. „Ako pogledamo Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, to su podaci koji su nastali u radu tog ministarstva. I oni ih imaju i moraju da ih imaju“, naveo je Kovačević.
Tokom posete Beogradu u oktobru 2019. turski predsednik se osvrnuo i na borbu koju vodi protiv FETO organizacije, koju turske vlasti optužuju da stoji iza pokušaja državnog udara u Turskoj 2016. godine. “Ne možemo da zaboravimo podršku Vučića. Hvala od moje zemlje i mog naroda”, poručio je tada Erdogan.
Vučić je uzvratio rečima da Srbija nema „nikakvu vrstu saradnje ni sa Gulenovim sledbenicima niti sa bilo kim drugim“, već da sarađuje sa legalno izabranim turskim vlastima.