„Atlas civilnog društva“: Srbija uz Mađarsku najgora u regionu

Po situaciji u kojoj se nalazi civilno društvo, Srbija je uz Mađarsku najgora u regionu i spada u „ograničena“ društva, pokazuje ovogodišnji „Atlas civilnog društva“. U tu grupu su svrstane i Sjedinjene Države.

Kolumne i analize

Mreža humanitarnih organizacija nemačkih protestantskih crkava „Hleb za svet“ i međunarodna humanitarna organizacija „Civicus“ po četvrti put objavljuju „Atlas civilnog društva“, opširan izveštaj o stanju civilnog društva u svetu.

Srbija je uvrštena u kategoriju „ograničenih“ društava. U njima „vlasti ograničavaju slobodan razvoj osnovnih prava kombinacijom zakonskih i praktičnih ograničenja. Organizacije civilnog društva postoje, ali vladine službe pokušavaju da ih ometaju u radu, uključujući stalno nadziranje, birokratsko šikaniranje i ponižavanje u javnosti“.

I tu postoje nevladini mediji i uredničku sloboda, ali novinari se često fizički napadaju ili su obasuti tužbama za klevetu. To vodi do snažne autocenzure. U toj su kategoriji, uz Srbiju, i zemlje poput Mađarske, Brazila, Kazahstana, Zambije ili Sjedinjenih Američkih Država.

Mađarska je uključena u grupu „ograničenih“ zemalja, kako zbog pritiska na LGBTQ+ zajednicu, tako i zbog ograničavanja medijskih sloboda.

Čak 88 odsto svetske populacije živi u društvima koja izveštaj označava kao „ograničena“, „potlačena“ ili „zatvorena“. Uz te tri kategorije (ne)slobode, u „Atlasu civilnog društva“ navode se još dve kategorije: „delimično ograničena“ i „otvorena“ društva.

Prema izveštaju, samo se 42 od 196 zemalja sveta smatra otvorenim, a u tu kategoriju nisu uključene sve države EU. To znači da samo 263 miliona ljudi širom sveta živi u društvima bez represije i uživa društvene slobode.

Zemlje zapadnog Balkana su uglavnom svrstane u kategoriju društava gde je mogućnost nesmetanog delovanja civilnog društva „delimično ograničena“. U tu kategoriju spadaju društva u kojima „većina pojedinaca i organizacija civilnog društva mogu da ostvare svoja prava na udruživanje, okupljanje i izražavanje mišljenja. Ipak, i tu se beleže kršenja tih prava.

Kao negativan primer navodi se Slovenija. U toj zemlji situacija se, u odnosu na prethodni izveštaj, znatno pogoršala. Slovenija doduše još uvek važi za zemlju u kojoj je rad civilnog društva „delimično ograničen“, ali se navodi da „desničarski populista (Janez Janša) putem Tvitera kleveće kritičare i optužuje medije koji kritikuju njegovu politiku borbe protiv pandemije.“

Navodi se da je Janša, slično Orbanu, započeo strukturni napad na nezavisne medije, te da je pokrenuo donošenje tri zakona koji bi, između ostalog, trebalo da omoguće vladi da znatno utiče na kadrovske odluke unutar javnog servisa i državne novinske agencije, te da odlučuju o njihovom budžetu.

Kao negativan primer ograničavanja rada civilnog društva unutar EU navodi se i Poljska. Tu se pre svega kritikuje ograničenje vladavina zakona i nezavisnost sudstva, faktičko ukidanje prava na pobačaj i agenda protiv LGBTQI+ pokreta. Trećina poljskih opština rezolucijama su se proglasile „zonama bez LGBT“.

Anketa u kojoj je učestvovalo oko 400 novinara iz čitavog sveta pokazala je da su ljudi u 59 zemalja doživeli policijsko nasilje povezano s korona-virusom.

Pročitajte više

Ostavi komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here

Društvo i nauka