„One države koje su se uskladile će osigurati da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom odlukom Saveta. Evropska unija prima k znanju ovu obavezu i pozdravlja je“, stoji u saopštenju koje je izdao Visoki EU predstavnik za zajedničku spoljnu i bezbednosnu poliitku Žozep Borel.
Srbija, kako se vidi na sajtu Saveta EU, nije podržala kaznene mere EU od 21. juna protiv 78 beloruskih državljana i sedam entiteta zbog teškog kršenja ljudskih prava i represije nad civilinim društvom, opozicijom i novinarima i zbog prinudnog sletanja putničkog aviona.
Srbija je država kandidat koja najmanje usklađuje svoju spoljnu politiku sa politikama EU. Međutim u slučaju Belorusije, država je svaki put dala saglasnost da podržava stavove EU.
Početkom juna, Srbija je podržala Deklaraciju Evropske unije o prinudnom preusmeravanju Rajanerovog aviona u Minsk, objavljeno je na sajtu Evropskog saveta.
U avgustu prošle godine, Srbija se takođe pridružila Deklaraciji o predsedničkim izborima u Belorusiji, u kojoj se navodilo da su tokom izborne kampanje građani Belorusije „pokazali želju za demokratskim promenama, ali da izbori nisu bili ni slobodni ni fer“.
Prema procedurama u EU, svaki put kada postoji odluka EU Saveta o restriktivnim merama (sankcijama) postoji proces usklađivanja kada pridružene zemlje mogu da se usklade.
Prema izvorima u EU, Crna Gora, Makedonija i Albanija nikad ne biraju kojom odlukom će se uskladiti, već svaku politiku usklađuju sa spoljnom politikom EU.
Srbija se u evropskim krugovima smatra „izbirljivom“ državom, koja bira kojom će se merom uskladiti. Međutim, evropske diplomate primećuju da je „zanimljivo videti da im u slučaju Belorusije sada zapravo ide prilično dobro“.